Zatvorili su more nasipom dugim 32 kilometra, slana voda se pretvorila u slatku, a na dnu bivšeg zaliva sada živi više od 400.000 ljudi

Bio je zaliv, sada je jezero

Zuiderzee je bio ulaz Sjevernog mora duboko u Nizozemsku, izvor ribe i uzrok poplava. Prijedlog da se pregradi zapisan je još 1667, ali tehnika je stigla tek s planom inženjera Cornelisa Lelyja iz 1891.

Poslije poplave 1916. krenulo se u posao. Nasip Afsluitdijk, dug 32 kilometra, zatvoren je 28. maja 1932, a rijeka IJssel je godinama ispirala sol dok voda nije postala pitka.

Bilo je dno, sada je zemlja

Dijelovi bivšeg morskog dna ograđeni su manjim nasipima i ispumpani. Tako je nastalo oko 1.650 kvadratnih kilometara nove zemlje.

Od tog dna je 1986. napravljena provincija Flevoland, u kojoj sada živi više od 400.000 ljudi.

Bili su ribari, sada su farmeri

Sela koja su vijekovima živjela od mora našla su se na obali mirnog jezera. Mora nije bilo. Ribarstvo je nestalo, a na poljima iza nasipa danas su neki od najboljih prinosa u zemlji.

Bila su ostrva, sada su brda u polju

Urk i Schokland su bila ostrva usred vode, do kojih se stizalo isključivo brodom, a danas se do oba dolazi automobilom, jer su ostala na kopnu kao uzvišenja usred ravnice.

Jedan planirani polder, Markerwaard, nikad nije isušen. Ostao je jezero i danas služi kao zaliha pitke vode.

Bio je ispit 1953.

Oluja je te godine probila odbrane na jugozapadu zemlje i odnijela više od 1.800 života. Afsluitdijk je izdržao, a područje oko jezera ostalo je pošteđeno onoga što se dešavalo južnije.

Posao ipak nije gotov. Nasip se i dalje podiže i pojačava, jer zemlja koja je većim dijelom ispod nivoa mora ne može prestati održavati svoje zidove.